Poslednje:
Ponedjeljak, 25 Maja

“Da li ste svesni od čega sad možete da obolite?”: Reakcija astronauta na 3 najveće pretnje je neprocenjiva

Doktorka otkriva šta je najgore što može da se desi astronautima kada je reč o zdravlju, čak i nekoliko godina nakon završetka misije.

Fotografije astronauta Buča Vilmora i Sunite Vilijams koji su se vratili sa svemirske misije duže nego što se očekivalo – umesto osam dana, ona je trajala više od devet meseci, obišle su svet. Promene u izgledu (seda kosa, otečeno lice, bore) izazvale su mnoge emocije. Ovo pokazuje jednu stvar: nemamo mnogo znanja o tome šta se dešava sa telom ljudskog bića kada ode u svemir. U međuvremenu, kako kaže dr Ana Fogmen iz Evropske svemirske agencije, ove promene su ogromne i zabrinjavaju.

Na pitanje šta sada možemo da očekujemo i šta je najgore što može da se desi astronautima, čak i mnogo godina nakon završetka misije, doktorka je odgovorila:

“Rak, gubitak vida, bolesti srca. Ovo su tri najveće pretnje o kojima danas govorimo i koje proučavamo dugoročno. Pre misije, sastala sam se sa posadom i dugo razgovarala o ovom riziku. Umovi astronauta su zaokupljeni misijom. Njima je važnije da li će ići na drugu ekspediciju za dve-tri godine nego bolesti od kojih mogu da obole za 20 godina. Obično na pitanje čujem ‘Ako odletim do Međunarodne svemirske stanice, da li ću moći da odletim na Mesec?’ ili ‘Da li ću moći da idem na Mesec dva puta? A ako odem na Mesec, da li ću moći da idem na Mars?’ i tako dalje. Oni su fokusirani na zadatke, žele da lete, rade i ispunjavaju misiju. To im je prioritet”, rekla je dr Fogmen.

Zračenje nije jedini faktor koji negativno utiče na zdravlje ljudi. U svemiru deluju sile na koje ljudsko telo nije naviklo. Dakle, šta se dešava sa našim telom u svemiru?

“Značajan uticaj na telo prvenstveno ima dugotrajno izlaganje bestežinskom stanju. Kada uđete u ovo stanje, otprilike dva litra tečnosti se iz donjeg dela tela skoro odmah pomera u gornji deo tela, a to utiče na sve sisteme u ljudskom telu koji su osetljivi na promene hidrostatičkog pritiska. Cirkulatorni sistem je najviše izložen riziku, sa padom krvnog pritiska, promenom minutnog volumena srca i povećanjem intrakranijalnog pritiska, što izaziva niz dugotrajnih, a ponekad i trajnih efekata.

 

 

Izvor/Saznajte više: mondo.rs

Ostavite komentar

Dodajte oglas / firmu